PČELARSTVO - POTENCIJALNA ŠANSA ZA SAMOZAPOŠLJAVANJE U OPŠTINI ALIBUNAR

DSCN5672 1600x1200Na nedavno održanom Saboru pčelara u Alibunaru okupilo se preko 30 izlagača. Na osnovu razgovora sa njima, rezimirali smo da su pčelari ovim poslom počeli da se bave kako bi očuvali porodičnu tradiciju ili dopunili kućni budžet. Izvodi se i zaključak da je ovo potencijalna šansa za samozapošljavanje, a naročito zanimljiva mlađim ljudima.


Dokaz za to je i apsolutni pobednik ovogodišnjeg Sabora pčelara, pčelar Milan Erski iz Crepaje. Milan je osvojio dva prva mesta, i to za najbolji kvalitet meda u kategorijama bagremov i cvetni med. Milan Erski (22), jedan je od najmlađih pčelara. Prošle godine je sa porodicom počeo da se bavi pčelarstvom i trenutno imaju 520 košnica. Za med, koji je proglašen kao najbolji, kaže da nema posebne tajne, ali da imaju svoj sistem rada koji određuje i kvalitet meda. Milan nam je otkrio da svakodnevno uče nešto novo i usavršavaju tehnike čuvanja meda, ali i o pčelama koje su im osnov za sve dalje korake koje planiraju da naprave u ovom poslu. „Akcenat jeste na kvalitetu, a prvu prodaju svojih proizvoda planiramo tek za dve godine kada nakupimo velike količine proizvoda sa kojima bi izašli na domaće i inostrano tržište. Plan je da za dve godine imamo preko 2000 košnica“, rekao nam je Milan. Pored meda bave se proizvodnjom rakije medovače, koju zbog odličnog kvaliteta mogu da plasiraju i u inostranstvu po značajno višim cenama.

 

DSCN1510 1600x1200 Copy


Još jedan od mlađih pčelara je Arkadije Živojnov. I on je plasirao svoje proizvode na Saboru pčelara u Deliblatskoj peščari: “Trenutno imamo 130 košnica. Imamo livadski med i med od lipe, bagrema, uljane repice, kao i nekoliko kombinacija sa orasima i lešnicima. Med sa teritorije Deliblatske Peščare karakteriše čistoća i kvalitet, jer ima mnogo delova gde je priroda gotovo netaknuta. Planovi za budućnost su da podignemo naš pčelinjak na 200 proizvodnih društava, ne uključujući rojeve, i da se što više fokusiramo na proizvodnju naših matica. Neophodan nam je i adekvatan prostor za vrcanje i pakovanje kako bismo proizvode mogli da prodajemo na domaćem i stranom tržištu.”
U našim krajevima su najčešći bagremov med, a najcenjeniji su livadski, suncokretov i lipov med. Najveća blagodet ovog kraja, posle bagrema, je lipov med za koga stručnjaci sa višegodišnjim isustvom u ocenjivanju meda i na internacionalnom nivou, tvrde da je najbolji u regionu. Suncokretov med jedan je od najzastupljenijih medova na našem tržištu. Tamno žute boje je, ima karakterističan ukus, i brzo se kristališe, ali je karakterističan kao jedan od najznačajnijih antioksidanasa. Tu su još i šumski i cvetni med, zatim med od uljane repice, med od bagremca, od kojeg se dobija jedan od najcenjenijih medova. Med od ovog žbuna, ima karakterističan ukus i tamnu boju. Rok upotrebe pravog pčelinjeg meda je neograničen, jer je med nekvarljiv prirodni proizvod.

 

DSCN1505 1600x1200 Copy

 

Sa svojim blagodetima na ljudski organizam med poseduje sve što je potrebno za zdravlje i vitalnost konzumenata. Pored meda, potencijal predstavlja i proizvodnja i plasman cvetnog praha, matični mleč, propolis, pčelinji vosak, pa čak i pčelinji otrov. Na nama je samo da pametno upotrebimo ovaj dar prirode.

Print Email

Baner Pecat 211x81